Saida mak Python, uza atu halo saida?

Python sai ona língua programa ida-ne'ebé populár liu iha mundu iha tinan hirak ikus ne'e. Uza iha buat hotu-hotu, hahú husi aprende mákina to'o harii website no teste software. Dezenvolvimentu sira bele uza ida-ne'e no la'ós dezenvolvimentu. Python, língua programa ida-ne'ebé popular liu iha mundu, kria ona buat hotu-hotu, hahú husi Netflix nia rekomendasaun algoritmu to'o software ne'ebé kontrola…

Saida mak HTML? Esplikasaun basiku linguajen Hypertextu Markup

HTML abreviasaun husi HyperText Markup Language. Nee mak lian markaun padraun ba kriasaun pájina web. Ida ne'e permite kriasaun no estrutura seksaun, parágrafu no ligasaun sira uza elementu HTML (bloku konstrusaun ba pájina web) hanesan etiku no atributu sira. HTML iha kazu oioin ne'ebé uza, hanesan:  * Dezenvolvimentu Web. Dezenvolve-nain sira uza kódigu HTML hodi dezeña oinsá navegador ida…

CSS Syntax

CSS ida-ne'ebé estabelese iha seletor no bloku deklarasaun. Seletor: Seletor hatudu elementu HTML ne'ebé ita hakarak estilu. Ida ne'e bele sai hanesan marka hanesan <h1>, <titulu> etc. Bloku Deklarasaun: Bloku deklarasaun bele iha deklarasaun ida ka liu ketak hosi semikolon. Porezemplu, iha deklarasaun rua:  1. color: yellow  2. Font - size: 11 px; Deklarasaun ida-idak iha propriedade nia naran…

Saida mak CSS

CSS stands for Cascading style Sheets. Ne'e mak língua ida-ne'ebé uza atu deskreve haree no forma dokumentu ida-ne'ebé hakerek iha língua markup. Ida ne'e fornese funsaun adisionál ba HTML. Ne'e baibain uza ho HTML atu muda pájina web no interfase utilizadór sira. Bele mós uza ho kualkér tipu dokumentu XML inklui justu XML, SVG no XUL. CSS uza hamutuk…

Content Menagament System (CMS)

Content Managament System (CMS) mak aplikasaun ou software ne’ebé fornese sitema,fasil atu kontrola ita nia dadus ho konteudu dijitál hanesan tekstu, imajen ka video, múzika, dokumentu sira seluk-seluk ne’ebé bele hamosu iha portal blogs no website. Sempre iha dezenvolvimentu iha lingua programasaun/coding, hamosu lingua programasaun hanesan CSS hodi bele ajusta aparensia/Tampilan website, JavaScript hodi website bele dinamiku,interaktivu no seluk…

XAMPP

XAMPP akronimo husi: X (crossplatfrom): Programa refere bele utiliza iha sistema operativ oin-oin, hanesan Windows,Linux,Mac OS no Solaris A (Apache):  Apache nu’udar aplikasaun servidor web. M (MySQL):  Aplikasaun Servidor dadus. PHP:  Linguajen Programasaun web ho karakter server-side scripting. Perl: Linguajen programsaun ba nesesidade oin-oin no dezenvolve dahuluk husi Larry Wall iha Makina Unix. Instalasaun XAMPP  neʼe la presiza atu instala no Apache  web  server konfigurasaun, PHP no MySQL ho…

Istoria Website

Website Priemeira vez harii no mosu iha tinan 1991 husi matenek nain ida ho naran Sir Timothy John “Tim” Berners-Lee. Wainhira halo website Tim iha Objetivu atu hafasil nia staff sira hodi troka no hafoun informasaun iha servisu fatin. No iha loron 30 fulan Agustu tinan 1993, CERN ( Laboratorium ne’ebe Tim servisu ba) fo publika katak WWW (W3)…

Saida mak WordPress? Vantajen, desvantajen no benifisiu

Wordpress mak Content Management System (CMS) Nebe ho Plataforma open source atu cria atu manage blogs. Wordpress fasil liu atu kria no manage website no blogs ne’ebe ho operasaun kompletu atu bele modifika no aumenta operasaun la ho kodigo “tag” Programasaun. Karakteristika Wordpress Bele Kria Website Dynamiku ne’ebe creator ladun iha konesementu diak iha area programasaun website Tema website…